Teritorija općine Fojnica nalazi se u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, odnosno u središnjem dijelu jugozapadnog oboda sarajevsko-zeničke kotline. Zahvata najvećim dijelom sjeveroistočnu stranu planinskog masiva Vranice i ima površinu 308 km2.
Graniči sa općinama Gornji Vakuf-Uskoplje, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Kiseljak, Kreševo i Konjic.
Sam grad Fojnica smješten je duboko u njedrima planine Vranice, na nadmorskoj visini od 570 metara, u relativno kratkom i uskom kotlinskom proširenju donjeg toka rijeke Dragače, okružena vrhovima planinskog masiva Vranica (Kozograd 1428 m n.v., Matorac 1937 m n.v., Bandera 1423 m n.v., Jasikovica 1253 m n.v.).
Nalazi se oko 50 km zapadno od Sarajeva, a otprilike isto toliko kilometara je udaljena jugoistočno od Travnika, svog administrativog centra. Općina Fojnica administrativno pripada Srednjobosanskom kantonu.
Po popisu iz 1991. godine, općina Fojnica je imala 16.296 stanovnika, a u zadnjem popisu koji je izvršen 2013. godine evidentirano je 12.356 stanovnika.
Fojnica je danas najpoznatija po termalnim izvorima čija je ljekovitost ispitivana još krajem 19. vijeka i čija eksploatacija je počela poslije Prvog svjetskog rata. Osim termalnih izvora, prirodno bogatstvo Fojnice su i prostrane šume, planinski pašnjaci, brze i bistre planinske rijeke, rude, kao i značajne obradive površine. Tako i nije čudo da je prostor općine Fojnica odavno naseljen, o čemu svjedoče mnogi spomenici materijalne kulture kao što su nekropole, gradine, crkve, tekije, džamije.
Fojnica sa svojom prirodnom baštinom, koja je izuzetna (Prokoško jezero, slapovi Kozice, brze planinske rijeke, prekrasni planinski vrhovi…), zajedno sa spomenicima materijalne kulture i savremenim banjskim lječilištem, odredište je velikog broja gostiju tokom cijele godine.
Historijat Fojnice
Antika
Iako je u periodu neolita preko današnje teritorije općine Fojnica vodila jedna od važnijih komunikacija u ovom dijelu Bosne, koja je obale Jadranskog mora spajala sa unutrašnjosti, prvo stalno stanovništvo se pojavilo tek sa otkrićem metala. Smatra se da su fojnički kraj naseljavali pripadnici ilirskog plemena Desitijata. Dolaskom rimske vlasti na ove prostore u I. stoljeću p.n.e., započinje eksploatacija prirodnog bogatstva ovog kraja, ruda i termalne vode. Iz ovog perioda je pronađeno dosta antičkog novca, a veliki broj primjeraka izložen je u muzeju Franjevačkog samostana.
Srednji vijek
Kako je razvoj ovog kraja i u antičkom periodu bio povezan sa razvojem rudarstva, tako je bilo i u periodu Srednjeg vijeka. Početak rudarske proizvodnje u ovom kraju vezan je za dolazak njemačkih rudara Sasa, u prvoj polovini XIV. stoljeća. Fojnica je nastala bar deceniju ili dvije prije nego što se prvi put pominje u pisanim historijskim izvorima, 18. marta 1365. godine. Pored Srebrenice, bila je najznačajniji rudnik i gradsko naselje srednjovjekovne Bosne. U Fojnici je radila i kovnica novca bosanskih vladara.
O srednjovjekovnoj prošlosti ovog kraja svjedoče i nijemi svjedoci prošlog vremena, nadgrobni spomenici – stećci, kojih ima u skupinama ili pojedinačno na mnogo lokacija oko Fojnice.
Osmanski period
Nažalost, ne raspolažemo podacima o samom osmanskom osvajanju Fojnice, koje je, po svemu sudeći, uslijedilo u proljeće 1463. godine. Iz ovog perioda sačuvan je jedan vrlo važan dokument u historiji naše zemlje, Ahdnama (povelja) sultana Mehmeda II, kojom su garantovana temeljna prava bosanskim franjevcima. Ovo je ujedno jedan od najstarijih dokumenata o poštivanju ljudskih prava u Evropi. Danas se čuva u muzeju Franjevačkog samostana u Fojnici, zajedno s plaštom sultana Mehmeda, kojim je ogrnuo fra Anđela Zvizdića, simbolično mu garantujući svoju zaštitu. Zanimljivi kulturno-historijski spomenici iz ovog perioda su Atik džamija, Musafirhana, tekije nakšibendijskog reda na Oglavku i Živčićima.
Austrougarski period
Za vrijeme austrougarske vladavine fojnički srez, sa dvije političke ispostave u Kreševu i Busovači, pripadao je sarajevskom okrugu.
Fojnica i njena okolina za vrijeme austrougarske vladavine nisu doživjeli privredni prosperitet kao oni gradovi koje je zahvatila industrijalizacija i nove saobraćajne mogućnosti.
Period između dva svjetska rata
Administrativno je fojnički srez pripadao sarajevskom okrugu.
Broj stanovnika nije se bitno mijenjao jer nije bilo većih razloga za to (nezaposlenost, iseljavanje, izrazitiji natalitet ili mortalitet). O životu u Fojnici u ovom periodu možemo saznati dosta i iz pripovijetki našeg književnika Zije Dizdarevića. Osnivanjem banovina (1929. godine), teritorija Bosne i Hercegovine je rascjepkana. Fojnički srez je pripao Drinskoj banovini, a od 1939. godine Banovini Hrvatskoj, nastaloj spajanjem Savske i Primorske banovine.
Fojnica u Drugom svjetskom ratu
U toku Drugog svjetskog rata, planine i naselja oko Fojnice postaju jaka partizanska uporišta, a sam grad je nekoliko puta u toku rata prelazio iz ruke u ruku. Pred kraj Drugog svjetskog rata, Fojnica je bombardovana od strane savezničkih sanaga, te spaljena od strane četničkih snaga Draže Mihajlovića koji su kroz nju prošli prilikom povlačenja.
Kraj XX stoljeća
Fojnica je doživjela snažnu privrednu ekspanziju nakon Drugog svjetskog rata zahvaljujući razvoju drvnoprerađivačke, tekstilne i grafičke industrije, a od osamdesetih godina i zdravstvenog turizma.